Primjeri dobre prakse

Međunarodna razvojna raketa

Uz edukacije, na Razvojnoj raketi bit će prikazani i primjeri dobre prakse. Izlagači su odgojitelji i stručni suradnici iz ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.

Tamra Dorić i Danka Gojić Kajzer

Danka Gojić Kajzer odgojiteljica je djece rane i predškolske dobi, zaposlena 5 godina u Dječjem vrtiću Zeko u Slatini. Kontinuirano se usavršava, zanima se za Waldorfsku pedagogiju, između ostalog završila je Braingym, te NTC radionice, a stečena znanja implementira u svakodnevni rad s djecom. Članica je CAP tima vrtića, te studentica diplomskoga studija Ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Svemu pristupa s puno entuzijazma, i u stalnoj potrazi za novim znanjima. Oduševljena svijetom, voli putovati u stvarnosti, ili čitajući, odnedavno i glumac amater u Gradskom amaterskom kazalištu Leo Srdoč u Slatini.

Tamara Dorić odgojiteljica djece rane i predškolske dobi, zaposlena 19 godina u Dječjem vrtiću Zeko Slatina. Članica Cap tima vrtića i koordinatorica za Predškolski Cap,volontira u Udruzi za osobe sa  intelektualnim poteškoćama Vretenac i tajnica Društva naša djeca iz Slatine, glumac amater u Gradskom amaterskom kazalištu Leo Srdoč u Slatini, piše i sklada pjesme za Mali zbor Glazbene škole Milko Kelemen u Slatini.
Studentica diplomskog studija Ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, stalno u potrazi za novim načina usavršavanja i kreativnog izražavanja .Nakon 19 godine još uvijek voli ponedeljak i odlazak u vrtić jer je tamo čekaju djeca i  svaki novi dan daje joj novu priliku da nešto nauči, promijeni i učini svijet boljim.

Više o edukaciji


Igra s blatom nije samo način stvaranja uspomena u djetinjstvu, ona je ujedno i izvrstan medij putem kojega djeca uče, opuštaju se i oslobađaju svoju kreativnost. Razna istraživanja pokazuju kako je igra s blatom dobra za tjelesno i emocionalno zdravlje djece, a naše dugogodišnje iskustvo i "osluškivanje" djece u skupini potaknulo nas je da novu generaciju djece pokušamo "vratiti prirodi".

Važan korak u povezivanju djece s prirodom je omogućiti im što više kontakta s vanjskim svijetom. To smo postigle objedinjavanjem sobe dnevnog boravka i vanjske terase u jedinstven i cjelovit prostor. Na taj način djeca su u mogućnosti koristiti cjelokupni prostor, manipulirati prirodnim materijalima, te vlastitim interesima inicirati uvijek nove teme koje će odgojitelj prepoznati i postati sukreator uvijek novih dječjih spoznaja.

A kamo je nas odvelo ovo "blatno putovanje", otkrit ćemo vam uskoro! Kada spojite vječiti kaos i potrebu za uvođenjem reda, znanje o novim tehnologijama i život u svijetu nota, storytelling i muzikoterapiju, istraživački duh i želju za vječitom igrom dobijete zanimljiv tim odgojitelja koji je u neprestanoj potrazi za novim, drugačijim i originalnim.


Mi smo Danka i Tamara, a naša potraga odvija se u Dječjem vrtiću Zeko u Slatini. 

Jasna Panza i Biljana Krnjajić

Jasna Panza (dipl. učitelj razredne nastave) - radi 22 godine  kao učiteljica razredne nastave u OŠ Siniše Glavaševića u Vukovaru. Izuzetno je motivirana za učiteljsko zvanje. Pokazuje veliku ljubav za rad s djecom, strpljivost i  kreativnost.  Ostvaruje pozitivno ozračje u razredu, ali i u kolektivu. Primjenjujući spoznaje iz razvojne psihologije, pedagogije i  komunikologije organizira nastavni proces usmjeren na učenike kako bi se učenici dobro osjećali. Organizira školske priredbe te aktivno pristupa svakom školskom projektu. 

Održala je nekoliko predavanja na stručnim skupovima učitelja razredne nastave na županijskoj razini. Stalno se educira i stručno usavršava što utječe na kreativnost u radu s učenicima. Aktivna je CAP pomagačica Udruge roditelja "Korak po korak" .

Svojim radom doprinosi struci u promicanju vrijednosti društva usmjerenog na djecu, poštivanje i zalaganje za prava i interese djece i obitelji, te jačanju glasa roditelja u kreiranju politike i odluka koje se tiču djece i obitelji. Njezine kompetencije i osobnost ključni su faktori koji potiču kreativnost i samoostvarenje učenika. Pokretač je i savjetodavni voditelj što dodatno potiče i usmjerava učenike.
Kontinuirano se educira i stručno usavršava. Uvijek je otvorena za suradnju i želju da svoja znanja dijeli s drugima.


Biljana Krnjajić  - pozitivnim pedagoškim pristupom naglašava važnost funkcije učitelja/ knjižničara koji nije samo prenošenje znanja, već prenošenje etičkih vrijednosti, pozitivnih vrednota i uvjerenja, prihvaćanje interesa i sposobnosti učenika, razvijanje samostalnosti te poticanje kreativnosti kao ključne kompetencije za cjeloživotno učenje. Njezina kreativnost dolazi do izražaja u različitim oblicima, načinima i metodama rada s učenicima. Sudjelovanje na tečajevima na raznim online platformama pružaju joj mogućnost razvoja kreativnosti te kontinuiranog profesionalnog usavršavanja, a sve s ciljem poboljšanja rada i rezultata u radu s učenicima, kao i poticanje kreativnog načina razmišljanja. Za svoj pedagoški rad, Biljana je dobitnica nagrade Ministarstva znanosti i obrazovanja za najuspješnijeg odgojno obrazovnog djelatnika za 2019./2020.godinu i za 2020./2021. Njezina želja je da učitelji, stručni suradnici knjižničari, realiziraju aktivnosti koje bi imale za cilj da aktiviraju učenike, potaknu na razmišljanje, da reagiraju na situaciju na kreativne načine.

Više o izlaganju


Različiti zvukovi i glazba sastavni su dio ljudske svakodnevice, pa samim time utječu na čovjeka. Djeca već prije rođenja doživljavaju glazbu, a kasnije je ona sastavni dio njihovog razvoja. S obzirom na brojne dobrobiti glazbe u djetetovu cjelovitu razvoju, važno je pozornost usmjeriti na kreiranje kvalitetnog i poticajnog glazbenog okruženja djeteta. 

Kroz Dalcroze metodu tijelo je glavni instrument gdje sudionici slušaju ritam glazbenog djela i izražavaju ono što čuju kroz pokret. Jednostavno rečeno, ovaj pristup povezuje glazbu, pokret, um i tijelo. Dalcroze se u glazbenom obrazovanju zalagao i za poštivanje temperamenta. Smatrao je da je današnje opće obrazovanje u školama usmjereno samo na intelektualni razvoj te da zanemaruje njegovanje temperamenta koji se treba razvijati od ranog djetinjstva omogućavajući djeci slobodnu igru, neometano izražavanje misli, nagona i volje.

S obzirom na brojne dobrobiti glazbe u cjelovitu razvoju djeteta značajna je uloga odgojitelja/ učitelja/ knjižničara u provođenju glazbenih aktivnosti u odgojno - obrazovnoj praksi, odnosno za vrijeme djetetova boravka u ustanovi. U skladu s time važno je kvalitetno obrazovanje odgojitelja/ učitelja/ knjižničara, njihovo stručno usavršavanje te cjeloživotno učenje kako bi se u praksi ostvarili kao kvalitetni praktičari i znali okružiti djecu samo kvalitetnim glazbenim sadržajem.

Jelena Alpeza i Maja Radošević

Jelena Alpeza magistra je ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, a radi kao odgojiteljica u Dječjem vrtiću Pčelica u Zagrebu. Kontinuirano se usavršava na području medijske pismenosti. Svoja iskustva i znanja svakodnevno implementira u svakodnevnom radu. Pokrenula je 2013. godine program medijske edukacije u dječjem vrtiću. Sudjelovala je i izlagala je na brojnim stručnim skupovima i konferencijama, međunarodnim simpozijima. Bila je voditeljica medijskih radionica za djecu i odrasle. Autor je materijala za poticanje medijske pismenosti djece rane i predškolske dobi pod pokroviteljstvom UNICEF-a i u suradnji s portalom medijskapismenost.hr Agencije za elektroničke medije.
Sudjelovala je na međunarodnom Erasmus projektu i stvaranju portala „Fotografija kao alat za poticanje medijske pismenosti od najranije dobi“. Organizirala je izložbe fotografija Dječjeg vrtića Pčelica pod nazivom „Dječji pogled na svijet kroz objektiv“ u Zagrebu i Velikoj Gorici.
Mentorirala je rad djece predškolske dobi za sudjelovanje na međunarodnim i domaćim likovnim i fotografskim natječajima. Sudjeluje s dječjim radovima na natječajima animiranih filmova u tehnici stop animacije i GIF-ova. Privatno se amaterski bavi fotografijom te je sudjelovala je na više skupnih izložbi fotografija.

Maja Radošević odgojiteljica je djece rane i predškolske dobi, zaposlena u Dječjem vrtiću Pčelica u Zagrebu. Kao dugogodišnja suradnica Učiteljskog fakulteta bila je mentor studentima iz kolegija Integrirani predškolski kurikulum. U zvanje odgojitelja mentora promovirana je drugi put. Kontinuirano se usavršava na području medijske pismenosti.
Stečena znanja implementira u svakodnevni rad s djecom. Aktivno se uključuje u edukacije Hrvatskog fotosaveza, višegodišnja je polaznica Škole medijske kulture u  Varaždinu, surađuje sa Sedmim kontinentom nekoliko godina na projektu „Vrtić u kvartovskom kinu“. Izlagala je na brojnim stručnim skupovima i konferencijama s temom medijske kulture („Razmisli pa klikni“ – Roda, „Medijsko obrazovanje djece predškolske dobi“ – HAVC, Državni skup odgojitelja – AZOO i dr.).  Sudjelovala je na međunarodnom Erasmus+ K2 projektu i stvaranju portala „Fotografija kao alat za poticanje medijske pismenosti od najranije dobi“.
Organizirala izložbe fotografija djece s temom „Dječji pogled na svijet kroz objektiv“ u Zagrebu i Velikoj Gorici. Mentor je djece rane i predškolske dobi za sudjelovanje na međunarodnim i domaćim likovnim i fotografskim natječajima. Sudjeluje s dječjim radovima na natječajima animiranih filmova u tehnici stop animacije i GIF-ova, a sudjelovala je i osobno na nekoliko skupnih izložbi fotografija.

Više o izlaganju


Djeca su od svoje najranije dobi okružena digitalnim uređajima i medijskim sadržajima, stoga je stjecanje digitalnih kompetencija i općenito medijskog obrazovanja od najranije dobi  jedna od ključnih kompetencija suvremenog odgoja i obrazovanja. Inovativnim sadržajima, mogućnostima istraživanja te primjene digitalnih alata stvaramo platformu za produktivno usvajanje novih znanja i vještina. Omogućavajući djeci korištenje digitalnih medija na siguran i kreativan način radi učenja te stvaranja novih sadržaja, potičemo ih na odgovornost prilikom korištenja, kritičko promišljanje i aktivnu participaciju.                                                                                                                                                            

Fotografija je snažno vizualno sredstvo komunikacije. Film, računalne igre, oglasi u svojoj osnovi sadrže upravo fotografiju. Ona je važno sredstvo dokumentiranja odgojno-obrazovnog procesa, rada odgojitelja i aktivnosti djeteta kao kreatora vlastitog procesa učenja te aktivnog (su)konstruktora vlastitog znanja. Fotografija može poticati kreativnost i vizualnu percepciju svih dionika procesa. Potičući korištenje digitalnih medija i njihovih alata omogućujemo preoblikovanje fotografija i crteža u pokretne slike, otvaramo prostor za uspješno usvajanje novih znanja, stvaranje kreativnih i zabavnih medijskih sadržaja za djecu i odrasle.

Diana Lovinčić

Diana Lovinčić je u ulozi odgojitelja oko dvanaest godina, a ulogu majke iskusila je prije deset godina. Završila je predškolski odgoj davne 2008. godine, a uskoro zatim položila B2 stupanj engleskog jezika. Oduševljena Montessori pedagogijom, završava jednogodišnju edukaciju, iako za sada nije imala prilike raditi u Montessori skupini. Završava jednogodišnju edukaciju za integrirani program engleskog jezika u skupini u vrtiću. Svake godine nastoji pohađati nekoliko seminara kako bi obogatila i unaprijedila svoje znanje te ga kvalitetno koristila u svakodnevnom radu sa djecom. Voli čitati, putovati i volontirati te svaki slobodan trenutak nastoji koristiti za to.

Više o izlaganju


Kada je jedno dijete sasvim neobavezno, spontano i u šali upitalo: „Teacher kako ti je bilo na Marsu?“, odgojiteljica se nije dala smesti već je počela pričati o Marsu iako je iskreno priznala da tamo nikada nije bila iako bi voljela otići. Nekolicina djece stručno je klimala glavama i pratila priču odgojiteljice, no većina djece ipak je imala mnogo pitanja, počevši sa: „Teacher što je to Svemir?“. Na kraju dana odgojiteljice su se dogovorile kako će nastaviti razgovor sa djecom na tu temu tijekom cijelog tjedna te osim razgovora ponuditi i neke slikovnice i fotografije. Rasprave i razgovor obuhvatio je pojmove poput: svemir, Zemlja, kretanje planeta oko Sunca, okretanje Zemlje oko svoje osi, ekvator, polovi, izmjena ljeta i zime, Zemljina atmosfera kao i život na Zemlji. Unatoč pruženim informacijama, djeca su željela saznati više a obzirom da djeca imaju snažnu dispoziciju prema istraživanju i otkrivanju smatrale smo kako je pravo vrijeme započeti sa radom na projektu, jer koncept projektnog učenja potiče njihovu prirodnu radoznalost, omogućava im poticanje međusobne interakcije, propitivanje, povezivanje, rješavanje problema, refleksiju i ostalo.

Djeca u skupini imala su pet godina i bili su uključeni drugu godinu u cjelodnevni integrirani program ranog učenja engleskog jezika. Uzimajući u obzir da se projekt prilagođava svakom djetetu posebno jer svako dijete ima vlastito iskustvo učenja koje ispunjava njegove interese i potrebe, željele smo kreirati poticajno okruženje u sobi dnevnog boravka, ponuditi veliki izbor materijala koji je konstantno na raspolaganju djeci te centre aktivnosti oblikovati na način da budu jasno prepoznati materijalima koje sadržavaju. Krenuvši od pretpostavke da su djeca slobodna, istraživači i znanstvenici, nikako nismo željele ograničiti vrijeme trajanja konceptualnog projektnog rada u skupini već nuditi poticaje i materijale koliko god dugo bude dječjeg interesa, uzevši u obzir kako svako dijete ima svoj doživljaj projekta koji je jedinstven njemu jer radom na projektu svako dijete ima vlastito iskustvo učenja koje ispunjava njegove potrebe i interese.

Dominika Beljo

Radi kao odgojitelj u redovitom vrtićkom programu već 15 godina, od toga zadnjih 13 godina u Dječjem vrtiću Vrbovec. Kontinuirano se stručno usavršava kako bi unaprijedila svoju odgojno obrazovnu praksu, sudjeluje na raznim edukacijama kao polaznik, ali i kao izlagač. Sudjelovala je u eTwinning projektu koji je dobio Nacionalnu oznaku kvalitete. Posebno područje interesa su joj djeca i mediji tj. medijska pismenost. 

Više o izlaganju


Djeca danas odrastaju u digitalnom okruženju, od najranije dobi okružena su različitim medijima te vrlo rano i sami počinju koristiti elektroničke uređaje putem kojih mogu pristupiti različitim vrstama medijskog sadržaja, zato za današnju generaciju djece kažemo da su digitalni urođenici. Prve medijske navike djeca stječu upravo u krugu svoje obitelji te su roditelji prvi medijski učitelji, dolaskom djeteta u predškolsku ustanovu, prvu stepenicu odgojno obrazovnog sustava dio uloge medijskog opismenjavanja preuzimaju i odgojitelji.
U odgojno obrazovnoj skupini Pandice (Dječji vrtić Vrbovec) bavili smo se različitim aktivnostima koje potiču i jačaju vještine medijske pismenosti kod djece. U samom izlaganju će biti prikazane medijske navike djece, kako se mediji mogu koristiti s djecom na način da potiču i jačaju njihove medijske kompetencije te potiču pozitivne učinke na cjelokupni razvoj.

Mirta Pucek i Božica Knežević

Odgojiteljica, mentor, Mirta Pucek, rođena 11.05.1976. godine u Osijeku. Završila je Pedagoški fakultet u Osijeku, studij za Predškolski odgoj 1998. godine. Dodatno se educirala i 2018. Godine završila je posebni program kinezioloških aktivnosti. Trenerica je znakovnog jezika za bebe Baby Sign, „CAP“ programa, Brain Gym-a. U slobodno vrijeme planinari i biciklira. 

Odgojiteljica savjetnica, Božica Knežević, rođena je 20.01.1961. godine u Sanskom Mostu, BiH. Osnovnu, srednju školu i gimnaziju je završila u Sanskom Mostu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu završila je studija za Predškolski odgoj. Dodatno se educirala i završila teološko Katehetsko doškolovanje za vjerski odgoj djece predškolske dobi. 2004. godine stekla kanonski mandat za vjerski odgoj u javnim predškolskim ustanovama. U skladu s kriterijima o stručnim zvanjima Hrvatskog centra za dramski odgoj 2017. godine stekla zvanje dramski voditelj, a 2019. godine zvanje dramski pedagog. U slobodno vrijeme piše poeziju.

Više o izlaganju


Cilj je izlaganja prikazati način stvaranja i jačanja čitateljske navike djece od najranije dobi. U tu svrhu, rad prikazuje suradnju roditelja/ skrbnika, Gradskih knjižnica grada Zagreba, Knjižnice Knežija i Knjižnice Voltino i DV Grigora Viteza. Djecu upoznajemo s institucijom knjižnice, posuđujemo knjige, slikovnice i svakodnevnom igrom riječi bogatstvom materijala, kreativnim radionicama (glazbenim, likovnim, plesnim, dramskim, sportskim) i istraživačkim projektima dokumentiramo dječja otkrića i ideje. Rezultate igre i učenja predstavljamo kroz radionice, predstave i izložbe radova, a tijekom pandemije, zbog epidemioloških mjera preko multimedijalnih projekata. Kao primjer dobre prakse predstavlajmo sklop aktivnosti kojima smo obilježili Noć knjige od 22. do 25. Travnja  2022. Tema: Knjiga kao prostor slobode. Projekt upućuje na to da umjetnost potiče stvaralačko izražavanje ideja, iskustava i emocija djeteta i kritičko mišljenje od najranije dobi. Takva suradnja, posebno u ovo novo vrijeme, kada je umjetnost nažalost rijetko dostupna, pruža veliku nadu za zajednicu u cijelosti. 

Ena Čakal-Durmo

Po struci sam profesorica Engleskog jezika i književnosti. Radila sam u osnovnoj školi (sa svim uzrastima) gdje sam obavila pripravnički staž. Nakon toga mi se pružila prilika da radim i s predškolskim uzrastom (radionice na engleskom jeziku u U.G. „Creativus“ u Sarajevu gdje sam radila tri godine).   Također sam imala veliku sreću i čast da počnem raditi u tzv. Montessori okruženju, edukativnom centru „Jedinstvena Generacija“ (također u Sarajevu) gdje sam opet imala priliku da radim radionice na engleskom jeziku sa predškolskim uzrastom. U toku dvije godine rada tamo, počela se razvijati ideja o prenošenju ljubavi prema knjizi, ali i o razbijanju tabua o „jezičkoj barijeri“, tj. da se knjige na drugim jezicima ne mogu razumjeti. Tako je i nastala ideja o „Malim detektivima-jezik nije prepreka“ koja se kasnije razvila u projekt - u vidu radionica ( koji je započet ove godine ) koje su veoma pozitivno prihvaćene i koje radim sa raznim uzrastima (predškolskim i ranim školskim uzrastom) uz prilagodbe prema uzrastu.

Više o izlaganju


Projekt „Mali Detektivi-jezik nije prepreka“ se razvio iz jedne spontane aktivnosti. Cilj je bio djeci približiti knjigu i pokazati razne načine na koje se može „čitati“ ( u ovom slučaju su bila u pitanju djeca predškolskog uzrasta). Također je želja bila zadržati pažnju i pokazati djeci da mogu „čitati“ knjige i na jezicima koje ne poznaju. Bitno je da „čitač“ poznaje jezik na kojem je knjiga napisana, te može da kombinuje- prevodi/prepričava na maternji jezik ili jezik koji djeca usvajaju (a pritom djeca mogu naučiti i poneku riječ „novog“ jezika). Najbitnije je započeti sa nekom interaktivnom knjigom koja je bogata slikama (takve knjige će potaknuti djecu da sudjeluju). U našem slučaju, tu su knjige o djeci detektivima („Detektivbyrå nr.2 o djeci detektivima i njihovom psu, koji rješavaju razne misterije) na norveškom jeziku. Djeca su bila oduševljena. Nakon nekog vremena, djeca su sama počela uzimati ove knjige sa polica i stariji su prepričavali mlađima ( djeca uzrasta od 4-6 godina). U knjigama su također tražili „tragove“ kako bi riješili misteriju.

Mirjana Božić i Željka Herlić

Mirjana Božić majka je dviju djevojčica,  diplomantica Učiteljskog  fakulteta u Rijeci na studiju ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja te ravnateljica Dječjeg vrtića „Lekenik“ u Lekeniku. Rezultat dugogodišnjeg rada u praksi iznjedrio je bogato i vrijedno iskustvo u radu s djecom rane i predškolske dobi , a uže područje interesa je rad s djecom na engleskom jeziku, demokratsko življenje djece u vrtiću s posebnim naglaskom na dječju participativnost u ustanovi te poticanje dječje kreativnosti i stvaralaštva. U slobodno vrijeme voli pjevati, čitati i biciklirati.

Željka Herlić odgajateljica je u DV Velika Gorica. Dugogodišnje iskustvo u radu s djecom u programu ranog učenja engleskog jezika s naglaskom na projektni rad definiralno je njezino uže polje interesa. Misao vodilja joj je poticanje dječjeg stvaralaštva i istraživačkog duha. U slobodno vrijeme voli organizaciju doma, kuhanje, putovanja i knjige.

Više o izlaganju


„The more I know, the better I can change the world!“
Dob djece: 3-6 godina / mješovita odgojna skupina s ranim učenjem engleskog jezika

Početkom nove pedagoške godine 2015. / 2016. dovršena je nadogradnja novog krila dječjeg vrtića „Velika Gorica“ te je skupina s ranim učenjem engleskog jezika aktivno sudjelovala u službenom, svečanom protokolu otvorenja. Kako je navedena skupina smještena u te nove prostore (novo opremljena soba dnevnog boravka), djeca počinju pokazivati interes različitim konstruktivnim pitanjima o tom službenom događaju i detaljima protokola posebice zato jer je dječak iz skupine osobno nazočio svečanom rezanju vrpce, a koji je jedan od koraka gore navedenog protokola. Izborom za sudjelovanje Malog vijećnika na sjednici Dječjeg gradskog vijeća grada Velike Gorice dodatno je potaknuta motivacija za rad na ovom projektu.
Kako bi djeca što bolje razumjela pojmove kao što su demokracija, status građana, izbori i prava koja donose određene odgovornosti i obaveze, dogovorena je suradnja sa užom i širom lokalnom zajednicom u kojoj su prepoznati resursi koji su omogućili bogaćenje njihovog iskustvenog učenja te ojačala njihove kompetencije. Stoga smo daljnjim radom na projektu kod djece poticali svijest o pripadnosti nekoj lokalnoj zajednici, zemlji, Europi i svom dijelu svijetu. Razvijali smo i sposobnost konstruktivnog komuniciranja u raznim društvenim situacijama (toleriranje stajališta i ponašanja drugih te svijest o individualnoj i zajedničkoj odgovornosti). Na taj način su djeca razumjela koncept dječjih prava, odgovornosti i obaveza kao osnovu za demokratsko življenje u vrtiću.

Posebice je važno istaknuti da se projekt odvijao u većini na engleskom jeziku.