.png)
Stres je nažalost sve prisutniji u našim životima i nije ga moguće u potpunosti izbjeći. Međutim, postoje tehnike koje pomažu u regulaciji stresa te boljem i kvalitetnijem funkcioniranju. Jedna od takvih tehnika upravo je Mindfulness - tehnika svjesne prisutnosti u svakodnevnom životu.
Mateja Lukačević
Diplomirala je psihologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U dosadašnjem radu volontirala je u raznim obiteljskim centrima i udrugama te prisustvovala brojnim konferencijama gdje je stekla vrijedna znanja o dječjem razvoju, rizičnim faktorima te važnosti prevencije. Osim teorijskog znanja, ima i bogato praktično iskustvo u održavanju individualnih i grupnih preventivnih i edukativnih radionica za djecu i odrasle.
Mateja je završila tečaj Hrvatskog znakovnog jezika u udruzi Dlan. Glavno područje interesa joj je razvojna psihologija te interpersonalni odnosi s naglaskom na sferu obitelji. Trenutno radi kao psiholog u Odjelu ljudskih potencijala.
Lucija Novosel
Diplomirala je psihologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom studija volontirala je u provedbi raznih projekata usmjerenih na mentalno zdravlje i socio-emocionalni razvoj djece, a četiri godine volontirala je kao savjetovatelj na telefonskim linijama Hrabrog telefona za djecu i roditelje. Svoje znanje konstantno usavršava brojnim edukacijama i seminarima, a završila je i tečaj Hrvatskog znakovnog jezika. Glavno područje interesa su joj dječja i razvojna psihologija, terapija igrom i psihodrama. Trenutno radi kao psiholog u Odjelu ljudskih potencijala.
Centar za obitelj Ohana osnovan je s ciljem osnaživanja mentalnog zdravlja pojedinaca i obitelji te prevencije psihičkih poremećaja. Obitelj je središnji dio naših života u svim njegovim fazama - počevši od vlastitog odrastanja pa sve do odrasle dobi i brige za odrastanje drugog ljudskog bića. Kroz život se susrećemo s brojnim izazovima i često nam je potrebna podrška kako bismo ih prevladali. Motivacija koja nas pokreće je želja da kroz razne aktivnosti, radionice, savjetovanja, grupe podrške i edukativne sadržaje povećamo kvalitetu života šire zajednice, s fokusom na djecu, mlade i obitelj te stručnjake koji s njima rade.
Cilj edukacije je prepoznati i utjecati na stresore u vlastitom životu. Stres je nažalost sve prisutniji u našim životima i nije ga moguće u potpunosti izbjeći. Međutim, postoje tehnike koje pomažu u regulaciji stresa te boljem i kvalitetnijem funkcioniranju. Jedna od takvih tehnika upravo je Mindfulness - tehnika svjesne prisutnosti u svakodnevnom životu.
Kroz edukaciju ćemo proći elemente mindfulnessa i dati praktične savjete kako ga integrirati u vlastiti život te u vrtićko okruženje.
.png)
Cijeli svijet je podijeljen na rozu i plavu, na djevojčice i na dječake, na žene i muškarce. Međutim, što kada bismo se fokusirale na sve ono što djecu spaja umjesto na "razlike" koje ih razdvajaju. Što kada bismo umjesto Venere i Marsa jednostavno svi/-e živjeli/-e na jednom ravnopravnom planetu na kojem naš rod ne bi bio povod za drugačiji tretman i odgoj. Planet na kojem svi vrijedimo jednako.
Helena Naglaš je magistrica pedagogije i edukatorica roditelja po principima pozitivne discipline i velika je zagovarateljica feminističke pedagogije i odgoja izvan rodnih stereotipa. Posljednjih 7 godina provela je u radu i volontiranju s djecom i odraslima iz različitih kulturnih, jezičnih i socijalnih pozadina što joj je omogućilo sagledavanje i osvješćivanje određenih društvenih normi kao i roditeljskog pristupa iz velikog broja različitih perspektiva. Ono što je kroz svoj rad s djecom primjetila jest kako se kroz sve kulture i sva društva provlače rodni stereotipi koji imaju negativan utjecaj na dijete i izgradnju njezinog/ njegovog identiteta. To ju je potaklo na pokretanje projekta "Odgoj u ravnopravnosti" čiji je cilj osvješćivanje rodnih stereotipa, seksističkih ideja i promjena perspektive ka ravnopravnijem odgoju i obrazovanju kako bi sva djeca, bez obzira na svoj spol/ rod, imala jednake prilike i mogućnosti.
Cijeli svijet je podijeljen na rozu i plavu, na djevojčice i na dječake, na žene i muškarce. Međutim, što kada bismo se fokusirale na sve ono što djecu spaja umjesto na "razlike" koje ih razdvajaju. Što kada bismo umjesto Venere i Marsa jednostavno svi/-e živjeli/-e na jednom ravnopravnom planetu na kojem naš rod ne bi bio povod za drugačiji tretman i odgoj. Planet na kojem svi vrijedimo jednako.
Ako želimo ravnopravno društvo, trebamo krenuti od sebe, svojih uvjerenja i svoje okoline. Uz obitelj, odgojno-obrazovne ustanove su mjesto na kojem djeca provedu veliki dio svog odrastanja, one su akter u rodnoj socijalizaciji koja je vrlo štetna za svu djecu.Zanima te kako osvijestiti svoja seksistička uvjerenja i stvoriti ravnopravnu i prihvaćanju okolinu u svojoj skupini/ ustanovi?
Pridružite se predavanju i naučite kako napraviti male, ali važne promjene prema izgradnji ravnopravnog društva. Zato što upravo razlike koje radimo u odgoju između djevojčica i dječaka, kojih često nismo svjesne, pridonose neravnopravnosti u društvu. Rodni stereotipi i rodne uloge djecu razdvajaju i stavljaju u kalupe. A djeci nije mjesto u kalupima, potrebna im je sloboda da budu ono što jesu i da postanu ono što žele biti.
Na planetu Zemlji vidjt ćemo tri primjera dobre prakse: Kroz Europu do cjelovitog razvoja djeteta, Likovni umjetnici kao poticaj za razvoj likovnog stvaralaštva djece rane i predškolske dobi i LEGO matematika u dječjem vrtiću.
Projekte će prezentirati kolegice koje su ih osmislile i provele u svojim odgojnim skupinama.
Jelena Matijaško i Bojana Kežman - Kroz Europu do cjelovitog razvoja djeteta
Jelena Matijaško je odgojiteljica predškolske djece i voditeljica plesnih tehnika u dječjem vrtiću "Tratinčica". Voli istraživati tijelo i pokret pa uz svoj primaran posao završava edukaciju za Stott Pilates instruktora te edukaciju za voditeljicu plesnih tehnika. Na području plesa i pokreta radi sa djecom 17 godina u sklopu dječjeg vrtića „Tratinčica“ u Koprivnici. Vodi poseban program ritmike i plesa koji je verificiran pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Jelenini životni interesi i sklonosti oduvijek su bile orijentirane prema umjetničkim aktivnostima. Izrazito je sretna što ima prilike utjecati na razvoj kreativnih sposobnosti djece plesnom umjetnošću.
Bojana Kežman mentor jeodgojitelj je u Dječjem vrtiću "Tratinčica" gdje radi u struci dugi niz godina. U radu voli koristiti projektne metode rada, te prati i koristi nove spoznaje i metode u području ranog i predškolskog odgoja. Završivši edukaciju za rad sa potencijalno darovitom djecom već dvanaest godina vodi igraonicu "Lumenkići". Sklonost likovnom i kreativnom izražavanju pokazuje cijeli svoj život te je izradila tri taktilne slikovnice za slijepu i slabovidnu djecu koje su uspješno predstavljale Hrvatsku na međunarodnim natječajima. Osim toga ilustrirala je i tri slikovnice sa tematikom mindfilnessa. Veliku važnost pridaje mentalnom zdravlju djece i smatra kako veliki utjecaj na to imaju između ostalog obiteljski odnosi i tjelesna aktivnost tako da - potaknuta tim stavovima - završava tečaj za učitelja joge za djecu i obitelj. Kao zaljubljenik u likovnost i stvaralaštvo ove godine pokreće kreativno likovnu igraonicu " Klinci kreativci".
Jovanka Kuprešanin, Pavica Stunić i Kristina Radelja - Likovni umjetnici kao poticaj za razvoj likovnog stvaralaštva djece rane i predškolske dobi
Jovanka Kuprešanin radi kao odgojitelj savjetnik u DV Botinec. Ima 39 godina radnog staža. Zajedno s kolegicama sudjelovala je u znanstvenom istraživanju usuradnji s Kif-om na motoričkom razvoj djece rane i predškolske dobi, kao i u radu tima Razvojnog centra Vrtić u zajednici - zajednica u vrtiću te u projektima E -twinninga.
Pavica Stunić je odgajtelj savjetnik s 34 godine radnog staža. Radi u dječjem vrtiću "Botinec". U samom radu s djecom nastoji primjenjivati različite metode, poticaje i sadržaje te svoja iskustva dijeliti s kolegicama i kolegama.
Kristina Radelja je odgajatelj savjetnik, ima 30godina staža u dječjim vrtićima, a 3 godine je radila s djecom u knjižnicama "Vladimira Nazora". Nekoliko godina je bila voditelj dramske skupine odgojitelja, u redovnom radu voditelj je eko objekta i potiče rad na projektima vezanim za ekologiju. Već dvadeset godina s kolegicom Jovankom Kuprešanin sudjeluje na Europskom tjednu mobilnosti u organizaciji grada Zagreba. Zadnji projekt u kojem je sudjelovala bio je "Running Out of Time" - štafeta koja je putovala od Škotske do Egipta na samit COP27.
Ivana Mini Vuković - LEGO matematika u dječjem vrtiću
Ivana Mini Vuković je odgojitelj mentor i radi u DV „Ivane Brlić Mažuranić“ u Zagrebu. Educirani je odgojitelj za provođenje kinezioloških aktivnosti u dječjem vrtiću i programa ranog učenja engleskog jezika. Licencirani je voditelj CAP programa. Sudjeluje na brojnim edukacijama i skupovima kako bi unaprijedila svoju odgojno-obrazovnu praksu.
Kroz Europu do cjelovitog razvoja djeteta - Osnovni cilj cjelogodišnjeg projekta "Putovanje Europom" bio je razvoj tolerancije prema drugim narodnostima i upoznavanje sa kulturnim različitostima Europe. Dio projekta obuhvatio je i razvoj svijesti o kulturnom identitetu i bogatstvu naše domovine. Kroz ovaj projekt obuhvaćena su sva područja razvojnih zadaća i sve teme kroz godinu. Upoznavajući se s kulturnim, prirodnim i geografskim obilježjima sve pripreme za školu bile su vezane uz znamenitosti i kulturu zemalja. Tako su djeca usvajala praćenje vremena uz pomoć sata proučavajući Big Ben, dane u tjednu brojeći i imenujući dane kada su njihove odgojiteljice boravile u Europskim zemljama, izmjenu godišnjih doba kroz Grčke mitove, motoričke sposobnosti vježbala su uz Olimpijske igre, koordinaciju i ritam uz plesove flamenka.
Likovni umjetnici kao poticaj za razvoj likovnog stvaralaštva djece rane i predškolske dobi - Ovo izlaganje je prikaz višegodišnjeg unapređenja rada likovnog stvaralaštva djece u vrtiću "Botinec". Cilj je bio poticati djecu na što kreativnije i maštovitije likovno izražavanje pri iznošenju vlastitih iskustva, emocija i doživljaja. Djeca su stvarala i crtala svoje priče, stripove, izrađivali su kulise za predstave, lutke za dramske improvizacije, sredstva za igru, itd. Djeci je pružena mogućnost manipulacije s različitim materijalima i tehnikama. Upoznavali su se s različitim likovnim tehnikama, likovnim alatima ,stvaralaštvom likovnih umjetnika ( Paul Klee, Karl Gerard, Ivan Lacković Croata…).
LEGO matematika u dječjem vrtiću - Matematiku susrećemo od najranije dobi. U Nacionalnom kurikulumu za rani i predškolski odgoj matematička kompetencija jedna je od temeljnih životnih kompetencija koja se razvija poticanjem djeteta na razvijanje te primjenu matematičkog mišljenja u rješavanju različitih problema kroz svakodnevne aktivnosti i situacije. Zašto Lego kockice? Lego kocke spadaju u najomiljenije dječje igračke na svijetu. Poticati pozitivan stav prema matematici može biti jednostavno ako zadatku pristupimo kroz igru, na djeci zanimljiv i zabavan način. Ovim izlaganjem prikazat će se primjeri iz odgojno- obrazovne prakse kako uz pomoć Lego kocaka djeca razvijaju matematička znanja i vještine - prepoznavanje i imenovanje brojeva - brojke, brojanje, zbrajanje i oduzimanje, brojevne skupove, odnose veličina i količina, prostorne odnose, prepoznavanje simetrije, itd.
Kroz edukaciju "Glazba kao razvojni pokretač" naučiti ćete kako glazba utječe na rani razvoj djeteta, kako glazba može olakšati svakodnevne aktivnosti koje djeci predstavljaju izazov te ćete dobiti praktične smjernice za primjenu glazbe u raznim situacijama svakodnevnog života.
Ines Bunčić je radna terapeutkinja, stalno zaposlena u rehabilitacijskom centru za odrasle osobe s psihičkim teškoćama i intelektualnim odstupanjima. Idejna začetnica i osnivačica Glazbenog centra Buka, udruge čiji je cilj neformalno inkluzivno glazbeno obrazovanje djece i mladih.
Po klasičnom glazbenom obrazovanju školovala se za gitaristicu, a po neformalnom za djembeisticu. U radu koristi glazbu kao terapijsko sredstvo te kontinuirano vodi radionice terapijskog bubnjanja, glazbenu igraonicu i malu glazbenu školicu za djecu od 3 do 10 godina.
Majka je dvoje djece koji su stalna motivacija za stvaranjem novih programa i daljnjim usavršavanjem.
Kroz edukaciju "Glazba kao razvojni pokretač" naučiti ćete kako glazba utječe na rani razvoj djeteta, kako glazba može olakšati svakodnevne aktivnosti koje djeci predstavljaju izazov te ćete dobiti praktične smjernice za primjenu glazbe u raznim situacijama svakodnevnog života.
Prema praksi utemeljenoj na dokazima bit će prezentirane glazbene aktivnosti koje odgojitelji mogu primjenjivati u radu s djecom od 0 do 7 godina kroz mnoštvo konkretnih primjera glazbeno-motoričkih igara i primjera kreativno-edukativnih aktivnosti s temom glazbe. Sve prikazano može se provoditi u radu s djecom bez puno ulaganja i potrebnih instrumenata i materijala.
.png)
Za odgojiteljsku profesiju uglavnom se odlučuju žene. Sinonim za odgojiteljicu je - u očima i djeteta i društva - ''teta u vrtiću''; na muške odgojitelje društvo obično reagira s iznenađenjem, svojevrsnim čuđenjem, uglavnom pozitivnim, ali prvi emocionalno-koginitivni doživljaj okoline na odgojitelja muškog spola je ipak zapanjenost što unutar okuženja u kojem je naviklo na žensku odraslu osobu, nailazi na nasmiješenog muškarca koji raširenih ruku prima dijete.
Filip Panić
Filip Panić rođen je u Čakovcu. Radi kao odgojitelj djece rane i predškolske dobi u Dječjem vrtiću Cvrčak u Čakovcu. Akademski naziv magistra ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja stekao je na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Prirodno okruženje i rizična igra područja su koja smatra posebno važnima u RIPOO-u te ih ističe u svom znanstvenom i praktičnom radu. Član je Udruge SIDRO i OMEP-a Hrvatska.
Ivan Slivar
Ivan Slivar završio je preddiplomski studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu - odsjek Petrinja. Radi kao odgojitelj djece rane i predškolske dobi u Dječjem vrtiću "Vladimir Nazor" Daruvar. Trenutno radi s djecom u dobi od jedne godine. Ima trogodišnje iskustvo rada u vrtiću, a za vrijeme studija radio je kao pomoćnik u nastavi u školi. Uz redovan rad u vrtiću provodi i Kraći program kinezioloških aktivnosti s djecom u dobi od četiri do sedam godina. Slobodno vrijeme voli provoditi u aktivnom odmoru šetajući prirodom sa psom te putujući.
Josip Hrgović
Josip Hrgović student je druge godine diplomskog studija Ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu. Zaposlen je u Dječjem vrtiću Prečko. U svojem radu koristi različite pristupe kako bi djecu potaknuo na istraživanje i učenje. Područja koja ga najviše motiviraju u radu s djecom su sportske aktivnosti i implementacija modernih tehnologija u odgoju i obrazovanju.
Leonardo Čurla
Rođen u Zagrebu 1999. godine. 2017. godine završava XV. gimnaziju i srednju glazbenu školu Elly Bašić kao glazbenik kontrabasist te upisuje preddiplomski studij Ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Po završetku preddiplomskog studija zapošljava se u Dječjem vrtiću Medveščak te nastavlja obrazovanje na izvanrednom diplomskom studiju RPOO. Uz posao odgojitelja svira u neo-swing bendu, voli plivanje i košarku, u slobodno vrijeme programira, a od nedavno je i postao otac maloj djevojčici.
Matija Krizmanić
Matija Krizmanić odgojitelj jeveć 8 godina. Trenutno jezaposlen u DV Naša radost Pregrada. U slobodno vrijeme bavi se glazbom, koju svakodnevno unosi u svoj odgojno-obrazovnog rad. Vodi kraći program glazbene igraonice, sudjelovao je na tri regionalne smotre projekata iz područja građanskog odgoja i obrazovanja sa svojim projektima, od toga na dvije državne smotre. Uskoro će diplomirati na Riječkom sveučilištu. Posjeduje i C1 diplomu engleskoga jezika te je tri godine vodio kraći program engleskoga jezika za udrugu "Naučimo puno". Uglazbio je i napisao nekoliko pjesmica za djecu vezane uz razne prigode. Član je KUD-a Pregrada pa i na taj način nastoji povezati vrtić i lokalnu zajednicu. Od ove godine počeo je voditi i folklorni program u vrtiću.
Što je motiviralo muške kolege da se odluče baviti ranim i predškolskim odgojem i obrazovanjem kao praktičari? Nailaze li na neke drugačije izazove od ženskih kolegica? S kojim stereotipima i predrasudama se suočavaju, što bi moglo potaknuti muškarce da se u većoj mjeri opredijeljuju za odgojiteljski poziv, i još puno drugih pitanja teme su o kojima ćemo razgovarati na okruglom stolu o muškarcima u odgojiteljskoj profesiji.
Edukacija Zašto je važno interkulturalno komunicirati? obuhvaća ključne pojmove komunikacije, interkulturalne komunikacije, interkulturalne osjetljivosti, interkulturalnog kurikuluma, interkuluralnog identiteta, interkulturalnog odgoja i obrazovanja i interkulturalne kompetencije.
O interkulturalnoj komunikaciji možemo i moramo govoriti i educirati već u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju kako bi djeca razvijala interkulturalni identitet te postali interkulturalno kompetentne mlade osobe.
Rođena je u Puli gdje i danas živi. Radila je kao diplomirana učiteljica razredne nastave (1991. – 2008.). Napredovala je u učitelja mentora (2006.) i bila je županijska voditeljica za učitelje razredne nastave Istarske županije (2006. – 2008.).
Akademski stupanj doktorice znanosti iz pedagogije u okviru Poslijediplomskoga sveučilišnog studija pedagogije Kurikulum suvremenoga odgoja i škole na Filozofskom fakultetu u Zagrebu stekla je 2012. obranivši doktorsku disertaciju Politike i prakse odgoja i obrazovanja za građanstvo u Europi i Hrvatskoj pod mentorstvom prof. dr. sc. Vedrane Spajić-Vrkaš.
Na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli radi od 2008. kao znanstvena novakinja – asistentica te viša asistentica. Godine 2015. postaje docentica, a 2021. izvanredna profesorica. Poučava na hrvatskom i talijanskom jeziku, i to kolegije iz područja pedagogije, didaktike, komunikacije, interkulturalne komunikacije te iz područja odgoja i obrazovanja za ljudska prava.
Područje njezina znanstvenoga istraživanja su didaktika (kurikulum) i stjecanje pedagoških kompetencija, odgoj i obrazovanje za ljudska prava, odnosno građanski odgoj i obrazovanje.
Voditeljica je Centra za kompetencije u obrazovanju pri Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli. Autorica je i suautorica više stručnih i znanstvenih knjiga i radova iz područja pedagogije.
Edukacija Zašto je važno interkulturalno komunicirati? obuhvaća ključne pojmove komunikacije, interkulturalne komunikacije, interkulturalne osjetljivosti, interkulturalnog kurikuluma, interkuluralnog identiteta, interkulturalnog odgoja i obrazovanja i interkulturalne kompetencije.
Prezentacija kreće od pojma komunikacije koja se određuje kroz usporedbu s interakcijom kao socijalnom vještinom koja prethodi interkulturalnoj komunikaciji. Važnost aktivnoga slušanja sudionike i sudionice dovodi do središnjeg pojma edukacije, a to je interkulturalna komunikacija.
Objašnjava se kroz stereotipe koje je potrebno suzbijati kako ne bi došlo do predrasuda. Značaj uzroka prepreka u interkulturalnoj komunikaciji potiče na razmišljanje o načinu kako vidimo rješenje prepreka koje se mogu pojaviti u predškolskoj ustanovi. Ključna u svemu tome je interkulturalna osjetljivost koja se rješava kroz jedan model interkulturalne osjetljivosti gdje će se sudionici i sudionice edukacije upoznati s razinama te procijeniti koliko se koja razina odnosi na njih same.
Primjer slikovnice o sloniću Elmeru dovodi nas do toga da o interkulturalnoj komunikaciji možemo i moramo govoriti i educirati već u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju kako bi djeca razvijala interkulturalni identitet te postali interkulturalno kompetentne mlade osobe. Odgojitelji i odgojiteljice te stručni suradnici i stručne suradnice u dječjim vrtićima pozvani su stvarati i (su)konstruirati interkulturalni kurikulum poučavajući interkulturalni odgoj i obrazovanje, odnosno učeći o tim temama djecu od malih nogu. Kognitivna, afektivna i ponašajna dimenzija interkulturalne kompetencije pojedincu doprinose u razvoju vrijednosti kojima težimo u društvenoj zajednici. Sudionici i sudionice edukacije nakon objašnjavanja svakog pojma motiviraju se na interakciju odgovorima na pitanja koja potiču na refleksiju, samoprocjenom o interkulturalnoj osjetljivosti te primjerom aktivnosti povezanim sa slikovnicom o sloniću Elmeru.
Svemir je prepun i prazan: ogromne količine zanimljivih svemirskih tijela što se kreću kroz velika prazna svemirska prostranstva. Neka od tih tijela toliko jako svijetle da svojim sjajem mogu uzrokovati mogu utjecati na galaksije u kojima se nalaze te ih stoga nazivamo kozmičkim zvijerima!
Lana Ceraj je doktorica fizike rođena 1990. godine u Zagrebu. Nakon doktorata na PMF-u u Zagrebu, od 2020. godine radi kao postdoktorska istraživačica na Institutu Ruđer Bošković. U svom profesionalnom radu bavi se istraživanjima iz područja astronomije, pri čemu koristi podatke dobivene opažanjima radioteleskopima VLA i LOFAR. Koristeći te podatke, proučava aktivne galaktičke jezgre i međuzvjezdani prostor Mliječne staze.
Uz rad na IRB-u, višegodišnja je suradnica na Fizičkom odsjeku PMF-a za potrebne edukacije budućih nastavnika edukacije fizike putem Praktikuma iz eksperimentalne nastave fizike. U slobodno vrijeme bavi se promocijom znanosti putem Facebook, Instagram i Tik Tok profila „U lovu na kozmičke zvijeri“ na kojima približava astronomske teme široj javnosti svih uzrasta.
Svemir je prepun i prazan: ogromne količine zanimljivih svemirskih tijela što se kreću kroz velika prazna svemirska prostranstva. Neka od tih tijela toliko jako svijetle da svojim sjajem mogu uzrokovati mogu utjecati na galaksije u kojima se nalaze te ih stoga nazivamo kozmičkim zvijerima! Predavanje će biti posvećeno upravo tim zvijerima: što su one, gdje se nalaze, kako ih opažamo i kako one mogu utjecati na prostor oko sebe. Osim upoznavanja sa zvijerima, sudionici će dobiti prijedlog radionica na temu lova za kozmičkim zvijerima koje mogu raditi s djecom iz svojih odgojnih skupina.
Globalne konferencije važan su i vrijedan način da se odgajatelji u ranom djetinjstvu povežu na globalnoj razini, uče jedni od drugih i rade zajedno na poboljšanju kvalitete obrazovanja u ranom djetinjstvu diljem svijeta. Upravo takav način povezivanja i razmjene znanja omogućuje internacionalna organizacija Kindergarten International Institution.
Klavdija Svet, iskusna je odgajateljica koja je često dijeli svoje stručno znanje i primjere prakse na brojnim međunarodnim konferencijama. Njezina pozitivna iskustva motivirala su je da surađuje s odgajateljima ranog djetinjstva diljem svijeta, što ju je dovelo do osnivanja neprofitne organizacije, Kindergartens International Institution.
Od 2021. Kindergartens International Institution pruža vrijedne prilike za profesionalni razvoj odgajateljima diljem svijeta, posebno onima u siromašnim zemljama, putem svojih globalnih konferencija i seminara. Organizacija razumije da samo visokokvalitetno obrazovanje može pomoći djeci da ostvare svoj puni potencijal, što će im omogućiti stvaranje svjetlije budućnosti.
Globalne konferencije važan su i vrijedan način da se odgajatelji u ranom djetinjstvu povežu na globalnoj razini, uče jedni od drugih i rade zajedno na poboljšanju kvalitete obrazovanja u ranom djetinjstvu diljem svijeta. Izloženost širokom rasponu ideja i informacija te sudjelovanje u stalnom dijalogu o najboljim načinima podrške razvoju u ranom djetinjstvu može im pomoći da izgrade svoje vještine i znanje te da ostanu u tijeku s najnovijim istraživanjima i trendovima u tom području.
Na ovoj ćemo se edukaciji upoznati sa značajem globalne razmjene znanja unutar područja ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja i vidjeti kako se možemo uključiti u mrežu znanja Kindergarten International Institution-a.
Stimulacija razvoja komunikativnih i socijalnih vještina kod djece kroz zvuk, pokret i ritam. Temelj zdravog razvoja govora nastaje u prvim godinama života. Glas, govor,pjevanje, poskakivanje, pljeskanje, ritam i pokret predstavljaju pravi fitnes za mozak. Korištenje malih rekvizita tijekom igre dodatno oživljavaju jezičnu kompetenciju djece. Svakom djetetu je dovoljan glas, prsti, ruke i stopala kako bi motorički izrazilo zahtjeve koje aktivnosti / igre od njih traže bez uvjeta korištenja govora.
Sudionici edukacije stječu znanja o stimuliranju razvoja komunikativnih i socijalnih vještina kod djece kroz zvuk, pokret i ritam.
Jelena Kudrić je rođena 1981.godine u Beogradu. Od 2008. godine živi u Pančevu. Supruga je i majka dvije djevojčice. 2007.godine je diplomirala na Fakultetu za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju u Beogradu. 14 godina radi kao diplomirani defektolog logoped i aktivno se educira i usavršava u području govorno jezičke patologije. Svoje iskustvo je stekla radom u specijalnoj školi „Sava Jovanović Sirogojno“ u Zemunu gde je bila stalno zaposlena 10 godina kao nastavnik individualnih logopedskih vežbi i jedan od rukovodećih članova Stručnog mobilnog tima škole i pružanja dodatne podrške djeci u redovnim školama.
2016. godine zajedno sa svojim suprugom otvara EC “Korak po korak 2“. 2018.godine postaje član Interresorne komisije općine Alibunar. 2019.godine posvećuje se radu u EC“Korak po korak 2“ gdje radi s djecom različite govorno-jezičke patologije i smetnjama u razvoju.
Otvorena je da dijeli svoja iskustva te je autor mnogobrojnih predavanja i seminara (webinara) koja se održavaju u okviru EC„Korak po korak 2“. Stručna usavršavanja predavača: Primjena KSAFA sistema u dijagnostici i tretmanu poremećaja sluha, govora i jezika, pažnje, ponašanja i učenja; Muzika i razvoj govora; NTC sistem učenja; Marte Meo podrška prirodnom razvoju; Certificirani Montessori odgojitelj; Specifična reedukacija psihomotorike sa općom defektološkom dijagnostikom; Opća reedukacija psihomotorike i relaksacija; itd.
Stimulacija razvoja komunikativnih i socijalnih vještina kod djece kroz zvuk, pokret i ritam. Temelj zdravog razvoja govora nastaje u prvim godinama života. Zato je važno da se već s malom djecom svakodnevno igramo, pjevamo i razgovaramo. Govor djeci omogućava upoznavanje svjeta i sebe samih. Kroz muzičko-ritmičke i jezičke igre djeca vežbaju slušanje i ponavljanje, reagiraju na pitanja, neverbalno (kroz gest, mimiku) ili verbalno (kroz riječ) izražavaju vlastite osećaje i želje, putem pokreta kanaliziraju određene nedostatke.
Djeca korištenjem zvuka, pokreta i ritma kroz govor najbolje izgrade most od Ja do Ti. Stimulacija razvoja socijalnih vještina i osjećaja pripadnosti se najbolje ogleda kada se dijete nađe u grupi djece koja zajedno stvara ritam, pokret, zvuk-muziku. Tu će se povučena djeca poslije određenog vremena priključiti grupi, a agresivna djeca će surađivati tako da mogu sudjelovati u aktivnosti (zabavi).
Glas, govor,pjevanje, poskakivanje, pljeskanje, ritam i pokret predstavljaju pravi fitnes za mozak. Korištenje malih rekvizita u toku igre dodatno oživljavaju jezičnu kompetenciju djece. Svakom djetetu je dovoljan glas, prsti, ruke i stopala kako bi motorički izrazilo zahtjeve koje aktivnosti / igre od njih traže bez uvjeta korištenja govora. Kako vrijeme odmiče, određena igra u djetetu kroz imitaciju budi želju za neverbalnom ili verbalnom komunikacijom.
Sudionici edukacije stječu znanja o stimuliranju razvoja komunikativnih i socijalnih vještina kod djece kroz zvuk, pokret i ritam. Kroz aktivnosti u kojima djeca čuju zvuk i ritam koji ih navode na pokret (pokret čitavog tijela ili njegovih dijelova), slušaju i počinju stvarati glazbu (koja podrazumijeva produkciju glasa ili govora i potiče kreativnost), njihova energija poboljšava njihovo učenje u mnogim područjima.
Autor edukacije povezuje različite metode rada od reedukacije psihomotorike preko korištenja glazbe i ritma kao osnovnog pokretača u stimulaciji i razvoju govora kod djece. Uz video prikaze sudionici će vidjeti kako koristiti zvuk, pokret i ritam u individualnom i grupnom radu s djecom koja imaju teškoće u govorno-jezičnom, senzornom, emocionalnom i socijalnom razvoju.
Dijete rane i predškolske dobi strani jezik usvaja u poticajnom jezičnom kontekstu, u igri i drugim za njega svrhovitim aktivnostima. Uz zadovoljavanje interesa djece i roditelja za ranim usvajanjem talijanskog jezika cilj nam je omogućavanje učenja, upoznavanja stranog jezika i kulture od najranije dobi na djeci primjeren način uz osiguravanje poticajnog okruženja u kojem će dijete spontano učiti talijanski jezik kroz svakodnevne situacije, radnje i aktivnosti.
Marinela Čagalj
Nositeljica je programa i odgajateljica djece predškolske dobi. Izvorna je govornica talijanskog jezika, zaposlena u Dječjem vrtiću Vladimir Nazor, Kastav. Iza sebe ima petnaest godina iskustva vođenja specijaliziranog kraćeg programa talijanskog jezika te cjelodnevnog programa ranog usvajanja talijanskog jezika za djecu predškolske dobi.
Silvia Riosa
Odgajateljica je djece predškolske dobi, u svakodnevnom radu u skupini. Izvorna je govornica talijanskog jezika, zaposlena u Dječjem vrtiću Vladimir Nazor, Kastav. Ima osmogodišnje iskustvo rada u ustanovama za rani i predškolski odgoj i obrazovanje talijanske nacionalne manjine. Radila je u skupini specijaliziranog kraćeg programa talijanskog jezika, a trenutno radi u skupini cjelodnevnog programa ranog usvajanja talijanskog jezika za djecu predškolske dobi.
Dijete rane i predškolske dobi strani jezik usvaja u poticajnom jezičnom kontekstu, u igri i drugim za njega svrhovitim aktivnostima. Poučavanje stranog jezika ne provodi se posebno oblikovanim metodičkim postupcima, već je strani jezik utkan u svakodnevne odgojno-obrazovne aktivnosti vrtića. Uz zadovoljavanje interesa djece i roditelja za ranim usvajanjem talijanskog jezika cilj nam je omogućavanje učenja, upoznavanja stranog jezika i kulture od najranije dobi na djeci primjeren način uz osiguravanje poticajnog okruženja u kojem će dijete spontano učiti talijanski jezik kroz svakodnevne situacije, radnje i aktivnosti.
.png){kind=small}